Kakve veze hidratacija ima s dobrobiti na poslu? Više nego što misliš

Pitaj većinu ljudi što podrazumijeva briga o dobrobiti zaposlenika i reći će kretanje, možda san, možda stres. Gotovo nitko neće spomenuti vodu. Hidratacija je najzanemareniji alat za poboljšanje dobrobiti — dijelom zato što zvuči prejednostavno da bi bila važna, a dijelom zato što su učinci blage dehidracije toliko uobičajeni da smo ih prestali primjećivati. Popodnevni pad energije, glavobolja koja se javlja oko tri, sastanak na kojem se nitko ne može usredotočiti — znatan dio toga jednostavno je posljedica toga što zaposlenici nisu popili dovoljno vode.

To vrijedi shvatiti ozbiljno jer su istraživanja o blagoj dehidraciji i kognitivnim sposobnostima doista upečatljiva, a hidratacija je jedna od rijetkih mjera za poboljšanje dobrobiti koja je besplatna, odmah primjenjiva i dostupna baš svima u tvojoj tvrtki, bez obzira na kondiciju, klimu ili raspored. A kad stignu ljetne vrućine, postaje jedna od najaktualnijih tema o dobrobiti koju možeš približiti ljudima.

Znanstveni nalazi upečatljiviji su nego što tema zvuči

Evo što ljude iznenadi. Ne moraš biti ozbiljno dehidriran da osjetiš posljedice. Metaanaliza je pokazala da gubitak tekućine od 2 % tjelesne mase ili više narušava pažnju, izvršne funkcije i motoričku koordinaciju (Wittbrodt i Millard-Stafford, 2018.), a tu razinu mnogi mogu dosegnuti i prije nego što osjete jaku žeđ, osobito na vrućini ili nakon vježbanja.

Kad počneš obraćati pažnju na njih, učinci nisu nimalo suptilni. U kontroliranim istraživanjima blaga dehidracija povezana je sa slabijom sposobnošću usredotočivanja na kognitivne zadatke, većim doživljajem njihove težine, češćim glavoboljama, lošijim raspoloženjem i većim umorom. U jednom često citiranom istraživanju na mladim ženama (Armstrong i sur., Journal of Nutrition, 2012.) blago dehidrirane sudionice navele su da su im zadaci djelovali teže i da su se osjećale umornije, čak i kad je njihova stvarna uspješnost ostala nepromijenjena — što znači da hidratacija ne utječe samo na to koliko dobro ljudi rade nego i na to koliko im se rad čini napornim. Za zaposlenike koji se bave intelektualnim radom pitanje „koliko mi je ovo naporno” snažno utječe na angažiranost i sagorijevanje.

Nalaz o raspoloženju zaslužuje posebnu pozornost. Dehidracija je povezana s većom razdražljivošću, tjeskobom i općenito lošijim raspoloženjem, pri čemu su u nekim istraživanjima ti učinci bili izraženiji kod žena nego kod muškaraca. Zaposlenici koji su stalno pomalo nedovoljno hidrirani ujedno su i pomalo razdražljiviji i umorniji nego što bi trebali biti. Pomnoži to s nekoliko stotina ljudi i nekoliko stotina dana i ukupni učinak na atmosferu na radnom mjestu postaje itekako stvaran.

Zašto baš radno mjesto potiče dehidraciju

Uredi neprimjetno potiču dehidraciju, a pri radu na daljinu često je još gore. Klimatizacija isušuje zrak. Sastanci jedan za drugim uklanjaju prirodne stanke u kojima bi netko inače ustao po čašu vode. A upravo su stanja duboke usredotočenosti, o kojima ovisi intelektualni rad, ona u kojima ljudi satima zaborave išta popiti. (Usput, kava i čaj u umjerenim količinama također se računaju u unos tekućine. Problem nije toliko kava koliko izostanak svega ostalog.)

Zaposlenici koji rade na daljinu ili hibridno suočavaju se s posebnom verzijom tog problema. Bez usputnih podsjetnika iz uredskog okruženja — prolaska pokraj kuhinje, kolege koji ide do aparata za vodu — osoba koja radi od kuće može od jutarnje kave do ručka ostati bez ijedne čaše vode. Rezultat su zaposlenici koji u rano poslijepodne, kad ih čeka kognitivno najzahtjevniji rad, ulaze već s manjkom tekućine.

Ljeto sve to dodatno pogoršava. Više temperature, više znojenja, a za urede u vrućim klimatskim područjima i okruženje u kojem je dnevna potreba za vodom doista veća nego u umjerenoj klimi. Poticanje hidratacije u lipnju odjekuje drukčije nego u siječnju upravo zato što svi mogu osjetiti koliko je tema važna.

Kako zapravo izgleda dobra hidratacija

Poznato pravilo „osam čaša dnevno” dobra je polazna točka, ali loše konačno pravilo. Individualne potrebe ovise o tjelesnoj građi, razini aktivnosti, klimi i prehrani. Krupna osoba koja obavlja fizički posao u Dubaiju treba mnogo više vode od sitne osobe koja radi za stolom u Helsinkiju. Kao okvirnu smjernicu Europska agencija za sigurnost hrane navodi oko 2 litre ukupne vode dnevno za žene i 2,5 litre za muškarce, uključujući vodu iz hrane, a više na vrućini ili uz tjelovježbu. Najpraktičnija trenutačna provjera jest boja mokraće: cilj je blijeda boja slame, a tamnožuta je znak da trebaš piti.

I hrana se računa. Voće, povrće, juhe i većina napitaka pridonose ukupnom unosu tekućine, zbog čega „osam čaša obične vode” precjenjuje potrebe ljudi koji se kvalitetno hrane. Lakše je piti ravnomjerno tijekom dana, počevši od jutra, nego pokušavati sve nadoknaditi navečer.

Cilj nije da itko postane opsjednut hidratacijom. Cilj je pomoći zaposlenicima da prijeđu s „pijem kad se slučajno sjetim” na „pijem svjesnije”, jer je taj mali pomak dovoljan da ublaži većinu negativnih učinaka blage dehidracije na kognitivne sposobnosti i raspoloženje.

Kako doista promijeniti navike pijenja vode na poslu

Sama spoznaja da treba piti više vode nikome ne mijenja ponašanje. Cijeli je problem u jazu između znanja i djelovanja, istom onom na kojem zapinju sve dobre namjere vezane uz dobrobit. Djeluju ona rješenja koja novo ponašanje povezuju s postojećim podsjetnikom i napredak čine vidljivim.

Najjednostavnija individualna tehnika ona je koju preporučujemo za gotovo svaku naviku: poveži je s postojećom. „Svaki put kad idem po još kave, prvo popijem čašu vode.” Odlazak po kavu već je automatski; voda se veže uz isti podsjetnik. Boca vode na stolu koju odlučiš isprazniti i ponovno napuniti određeni broj puta dnevno djeluje po istom načelu — nevidljivo ponašanje pretvara u nešto vidljivo i mjerljivo. Više o toj tehnici pročitaj u tekstu o povezivanju navika na poslu.

Na razini tima ključni su vidljivost i blagi poticaj drugih. Tu strukturirani izazov hidratacije pokazuje svoju vrijednost. Kad cijeli tim nekoliko tjedana bilježi popijene čaše vode, ponašanje prestaje biti privatna dobra namjera i postaje zajednička aktivnost, pomalo natjecateljska i pomalo društvena. Ljudi koji nikad ne bi pili više vode zbog sebe učinit će to jer se rezultat njihova tima vidi na zaslonu.

Izazov hidratacije u kojem ljudi ustraju

Izazov pijenja vode jedan je od najuključivijih formata među programima dobrobiti zaposlenika i upravo zato dobro funkcionira kao ljetna aktivnost. Ne traži kondiciju, opremu, posebnu klimu ni posebne sposobnosti — zaposlenik koji se oporavlja od ozljede, novopečeni roditelj koji jedva spava i kolega koji se nikad nije pridružio izazovu koraka mogu ravnopravno sudjelovati. Programima dobrobiti koji teško dopiru do ljudi izvan već aktivne jezgre hidratacija pruža rijetku priliku da uključe i sve ostale.

Format je jednostavan. Postavi dnevni cilj — osam čaša uobičajena je polazna vrijednost, iako ga možeš predstaviti kao „tvoj osobni cilj” kako bi se uvažile različite potrebe — i omogući ljudima da svaki dan bilježe unos. Budući da je kod hidratacije važnija svakodnevna dosljednost nego ukupna količina, prava je struktura dnevni cilj: ostvariti ga većinu dana tijekom izazova, umjesto utrkivanja do nekog velikog zbroja. Takav pristup nagrađuje ponašanje koje zapravo želiš potaknuti, a to je ustaljena svakodnevna navika, te dopušta poneki propušteni dan umjesto da zbog njega nečiji izazov završi.

Neka izazov ne traje predugo. Dva do četiri tjedna sasvim su dovoljna da se navika hidratacije počne stvarati, a opušten format u kojem svi mogu uspjeti čini ga idealnim predahom između zahtjevnijih izazova. Poveži ga s razgovorom unutar izazova i iznenadit će te koliko prijateljskog zadirkivanja i ohrabrivanja može potaknuti tako jednostavna tema kao što je voda — kolega objavljuje fotografiju treće litre, a netko u timskom razgovoru podsjeća sve da je danas baš vruće.

U aplikaciji YuMuuv izazov pijenja vode ugrađeni je format s ručnim unosom: sudionici svaki dan bilježe čaše vode u aplikaciji, bez potrebe za nosivim uređajem, uz dnevni cilj te iste ljestvice poretka, timove i razgovore kao u svim drugim izazovima. To je jedan od izazova koje je najlakše pokrenuti i u koje se uključuje najširi krug ljudi, što je upravo razlog zašto zaslužuje mjesto u tvojem ljetnom kalendaru, umjesto da ga odbaciš kao prejednostavan da bi se njime vrijedilo baviti.

Zašto vodu ipak treba shvatiti ozbiljno

Hidratacija zaslužuje mjesto u tvojem programu dobrobiti ne zato što donosi dramatične promjene, nego zato što pruža najbolji omjer koristi i uloženog truda u cijelom tom području. Ne postoji druga mjera koja ne košta ništa, ne zahtijeva ništa, dostupna je svima i svim zaposlenicima vraća mjerljiv dio koncentracije, dobrog raspoloženja i energije.

Tvrtka koja potakne svoje ljude da piju malo više vode praktički bez ikakva troška dobiva zaposlenike kojima su poslijepodneva malo lakša, glavobolje malo rjeđe, a sastanci u 15 sati malo bistriji. To nije preobrazba. To je malo, stvarno poboljšanje za sve — a upravo se od malih, stvarnih poboljšanja za sve, koja se ponavljaju iz dana u dan, sastoje dobri programi dobrobiti.

Ako planiraš ljetni kalendar aktivnosti za dobrobit zaposlenika, dvotjedni izazov hidratacije jedan je od najlakših načina za postizanje dobrih rezultata, a početak ljeta, kad stižu vrućine i svi ih osjećaju, pravi je trenutak za njegovo pokretanje. Za više informacija pogledaj naš vodič za planiranje ljetnih izazova, savjete o tome kako ostati siguran na vrućini i kako pobijediti popodnevni pad energije. Želiš pokrenuti izazov? Rezerviraj demonstraciju aplikacije YuMuuv.