Više od brojenja koraka: Kako graditi cjelovit program dobrobiti, izazov po izazov

Da pogodim. Tvoja je tvrtka prošle godine organizirala izazov u brojanju koraka. Odaziv je bio solidan prva dva tjedna, možda tri. Na ljestvici je dominiralo istih petero ljudi. A onda je sve tiho zamrlo i većina se zaposlenika vratila svojim rutinama kao da se ništa nije dogodilo.

Zvuči poznato? To se događa mnogima. Izazovi u brojanju koraka i dalje su jedan od najpopularnijih prvih koraka u programima dobrobiti zaposlenika — i to s dobrim razlogom. Jednostavni su, mjerljivi i gotovo svi mogu sudjelovati. Ali evo neugodne istine koju podaci stalno potvrđuju: ako je brojanje koraka cijela tvoja strategija dobrobiti, većinu zaposlenika ostavljaš po strani.

Problem jednodimenzionalnog pristupa dobrobiti

Prema istraživanju tvrtke Gartner o dobrobiti na radnom mjestu, 87 % zaposlenika ima pristup sadržajima za mentalnu i emocionalnu dobrobit — no samo ih 23 % doista koristi. To je golem raskorak, a nije nastao zato što je ljudima prestalo biti stalo do zdravlja. Nastao je zato što su programi prestali odgovarati njihovim stvarnim potrebama.

Dobrobit zapravo nije samo jedna stvar. Istraživanje tvrtke Gallup prepoznaje pet međusobno povezanih elemenata — karijeru, društvene odnose, financije, tjelesno zdravlje i zajednicu — koji zajedno određuju kako ljudi doživljavaju svoj život. Kad se tvoj program dobrobiti bavi samo jednom od tih dimenzija, rješavaš otprilike 20 % jednadžbe. A ljudi osjećaju taj nedostatak.

Izazovi u brojanju koraka usmjereni su na tjelesnu aktivnost. To je sjajno. Ali što je sa zaposlenikom koji spava pet sati noću? S onim kojeg guši financijski stres? S osobom koja radi na daljinu i tjednima nije imala smislen društveni kontakt s kolegom? Broj koraka ne dotiče se ničega od toga. A zaposlenici to sve više primjećuju.

Zaokret prema cjelovitom pristupu već je počeo

Dobra je vijest da organizacije to počinju shvaćati. Istraživanje tvrtke McKinsey o dobrobiti pokazalo je da 82 % potrošača u SAD-u dobrobit smatra jednim od glavnih ili važnih životnih prioriteta, pri čemu interes za mentalno zdravlje, san i prehranu raste među najbržima. Zaposlenici ta očekivanja donose i na posao.

Poslovna je korist u tome koliko ljudi možeš uključiti. Program usmjeren na jednu dimenziju dopire samo do ljudi kojima je ta dimenzija važna. Svaka nova vrsta izazova otvara vrata drugoj skupini zaposlenika. Za iskren pogled na brojke pogledaj naš vodič za povrat ulaganja u dobrobit zaposlenika.

Dakle, pitanje nije treba li prijeći na cjelovit pristup. Pitanje je kako do njega doći — u praksi, izazov po izazov.

Šest vrsta izazova za cjelovitu dobrobit

Zamisli svoj program dobrobiti kao slojevitu tortu, a ne kao jedan sastojak. Svaki sloj ima drukčiju svrhu, dopire do druge skupine zaposlenika i jača cjelinu. Evo kako ga izgraditi.

1. Izazovi tjelesne aktivnosti

Počni s onim što poznaješ. Izazovi u brojanju koraka, minute aktivnosti, bilježenje treninga — sve su to provjereni načini poticanja sudjelovanja koje je najlakše pokrenuti. Tvom programu daju vidljiv i energičan početak.

Ali uz jednu važnu razliku: učini ih uključivima. Ne može niti želi svatko napraviti 10.000 koraka. Razmisli o izazovima aktivnosti u kojima se joga, plivanje, bicikliranje ili čak šetnja tijekom stanke za ručak jednako vrednuju. Cilj je kretanje, a ne određeni pokazatelj. Kad ukloniš pritisak jedne jedine metrike, otvaraš vrata zaposlenicima koji su se prije osjećali isključeno iz programa usmjerenih na tjelesnu formu.

2. Izazovi svjesne prisutnosti i mentalnog zdravlja

Ovdje se krije pravi jaz. Polovica svih zaposlenika navodi da svakodnevno doživljava znatan stres, a ipak je Gartner utvrdio da samo 23 % onih koji imaju pristup sadržajima za mentalnu dobrobit te sadržaje doista koristi. Prepreka nije nedostatak interesa — nego stigma, otežan pristup i programi u kojima se ljudi ne prepoznaju.

Izazovi to rješavaju tako što takve navike čine uobičajenima. Deset dana meditacije zaredom. Svakodnevno vođenje dnevnika zahvalnosti. Izazov „bez ekrana nakon 21 sat”. To nije terapija — to su pristupačni prvi koraci uz koje briga o mentalnom zdravlju postaje timska aktivnost, a ne osobno priznanje problema. Kad svi kolege zajedno sudjeluju u izazovu vježbi disanja, stigma tiho nestaje.

3. Izazovi hidratacije i prehrane

Jednostavni, ali iznenađujuće učinkoviti. Jedna metaanaliza pokazala je da dehidracija od 2 % tjelesne mase ili više narušava pažnju, izvršne funkcije i motoričku koordinaciju (Wittbrodt i Millard-Stafford, 2018.). Dvotjedni izazov hidratacije uz svakodnevno praćenje unosa vode može stvoriti trajne navike uz minimalan trud; pogledaj članak o hidrataciji na poslu.

Izazovi prehrane djeluju slično. Ne moraju se temeljiti na strogim pravilima ni dijetama — razmišljaj u smjeru „ovaj tjedan svaki dan probaj novo voće ili povrće” ili „ovaj tjedan tri puta kuhaj kod kuće”. Cilj su osvještavanje i male promjene ponašanja, a ne potpuna promjena životnog stila. Neka bude opušteno i društveno pa će se ljudi uključiti.

4. Izazovi spavanja

Evo dimenzije koju većina programa dobrobiti još uvijek potpuno zanemaruje. Prema Nacionalnom centru za prevenciju kroničnih bolesti pri CDC-u, otprilike svaka treća odrasla osoba u SAD-u redovito ne spava dovoljno. Nedostatak sna utječe na sve — koncentraciju, donošenje odluka, regulaciju emocija, rizik od ozljeda — a ipak se rijetko pojavljuje u kalendaru aktivnosti za dobrobit.

Izazov spavanja može pratiti sate odmora, poticati redovit odlazak na spavanje ili promicati večernje rutine opuštanja bez ekrana. Posebno je učinkovito povezati izazov spavanja s izazovom koraka ili aktivnosti kako bi zaposlenici iz prve ruke osjetili kako bolji odmor poboljšava njihovu tjelesnu izvedbu. Upravo se u toj povezanosti rađaju trajne promjene ponašanja.

5. Izazovi društvenog povezivanja

Osobito važni za hibridne timove i timove koji rade na daljinu, društveni izazovi odgovaraju na epidemiju usamljenosti koja se uvukla u suvremeni svijet rada. To mogu biti nasumična uparivanja za virtualnu kavu, timske rasprave na temu „podijeli nešto na čemu osjećaš zahvalnost” ili zajednički timski ciljevi u kojima cijela grupa pobjeđuje zajedno.

Istraživanja to potvrđuju. Gallup prepoznaje društvenu dobrobit kao jedan od pet ključnih elemenata koji određuju živi li netko kvalitetno i ispunjeno, a timski izazovi dosljedno nadmašuju individualne i po odazivu i po dugotrajnom angažmanu. Kad briga o dobrobiti postane nešto što radiš s drugima, a ne samo pokraj njih, cijelo se iskustvo mijenja.

6. Izazovi financijske dobrobiti

To možda zvuči neobično za platformu s izazovima za dobrobit, ali financijski stres jedan je od glavnih uzroka tjeskobe zaposlenika, izostanaka s posla i odlazaka iz tvrtke. Istraživanja organizacije SHRM o pogodnostima za zaposlenike dosljedno pokazuju da je financijski stres među glavnim razlozima zbog kojih zaposlenici traže podršku, a sve više poslodavaca uključuje financijsku dobrobit u svoju ponudu pogodnosti.

Izazovi u tom području mogu uključivati redovite provjere proračuna, praćenje ciljeva štednje ili edukativne module o planiranju mirovine. Ne moraju biti složeni. Čak i izazov „ponesi ručak od kuće tri dana ovaj tjedan” istodobno povezuje financijsku dobrobit i zdravu prehranu — u tome je ljepota cjelovitog pristupa. Dimenzije počinju jačati jedna drugu.

7. Šest slojeva u aplikaciji YuMuuv

Možeš ih provoditi kao zasebne izazove ili kombinirati više njih u jedan izazov prikupljanja bodova za dobrobit. Pogledaj cijeli popis izazova u aplikaciji YuMuuv i naš vodič za izazove dobrobiti koji nisu usmjereni na tjelesnu formu.

Učinak nadogradnje: zašto raznolikost potiče angažman

Evo dijela koji se često previdi pri planiranju programa dobrobiti: svaka vrsta izazova ne samo da povećava angažman — ona ga umnožava.

Kad provodiš samo izazov koraka, dopireš do zaposlenika koji su već donekle aktivni. Kad ga spojiš s izazovom svjesne prisutnosti, privlačiš osobu pod stresom koja radi za stolom i ne bi se prijavila na natjecanje u tjelesnoj aktivnosti. Dodaj izazov spavanja i uključuješ novopečenog roditelja koji se bori s manjkom energije. Uključi i društveni izazov pa će se tvoji zaposlenici koji rade na daljinu napokon osjećati dovoljno povezano da se pridruže i sljedećem izazovu tjelesne aktivnosti.

Istraživanja o sudjelovanju upućuju na isti zaključak: programi oblikovani prema različitim potrebama i sklonostima zaposlenika postižu bolji angažman od univerzalnih inicijativa za sve (Harvard Business Review).

To nije tek malo poboljšanje. To je iz temelja drukčiji program.

Kako to provesti u praksi

Teorija je jedno. Provedba je drugo. Evo nekoliko načela koja razlikuju programe koji funkcioniraju od onih koji zamru nakon prvog tromjesečja.

Mijenjaj i osvježavaj. Nemoj svaki mjesec provoditi istu vrstu izazova. Izmjenjuj tjelesne, mentalne, društvene izazove i izazove životnih navika kako bi uvijek bilo nečeg novog i nečeg što privlači drugu skupinu zaposlenika. Tromjesečne teme dobro funkcioniraju — tjelesna aktivnost u prvom tromjesečju, mentalno zdravlje u drugom, povezivanje tima u trećem i cjelovito zaokruživanje u četvrtom. Za gotov raspored pogledaj tromjesečni plan s četiri izazova i 12-mjesečni kalendar izazova.

Stavi tim u središte. Individualni izazovi dobri su za izgradnju osobnih navika, ali timski izazovi stvaraju osjećaj odgovornosti i dodatno motiviraju primjerom drugih. Kad tvoj tim računa na tebe, veća je vjerojatnost da ćeš pratiti unos vode ili zabilježiti meditaciju.

Olakšaj uključivanje. Najveća prepreka sudjelovanju u programima dobrobiti nije nedostatak motivacije — nego nepotrebne komplikacije. Ako pridruživanje izazovu zahtijeva više od dva dodira na mobitelu, već si izgubio pola publike. Tehnologija je važna.

Slavi napredak, a ne savršenstvo. Pohvali sudjelovanje i napredak, a ne samo najbolje rezultate. Zaposlenik koji je od nula minuta svjesne prisutnosti došao do pet minuta dnevno napravio je veću životnu promjenu od osobe koja je već svakodnevno meditirala. Tvoj bi program to trebao prepoznati.

Počni od onoga što imaš

Ne moraš već sutra pokrenuti svih šest vrsta izazova. Počni s onim što imaš — vjerojatno izazovom koraka — i dodaj jednu novu dimenziju po tromjesečju. Ovaj mjesec izazov svjesne prisutnosti. Sljedeći izazov hidratacije. Ljeti zajednički društveni cilj za tim.

Poanta nije preko noći izgraditi savršen cjelovit program. Poanta je prestati tretirati dobrobit kao jednu kvačicu na popisu i početi graditi nešto što doista odražava način na koji tvoji zaposlenici doživljavaju svoj život. Jer oni nisu podijeljeni na „tjelesno zdravlje”, „mentalno zdravlje” i „društveno zdravlje”. Sve je to jedna cjelina.

Tvrtke koje to razumiju, koje svoje programe dobrobiti grade izazov po izazov i dimenziju po dimenziju, upravo su one čiji se zaposlenici zaista vesele sljedećem izazovu umjesto da ignoriraju e-poruku koja ga najavljuje.

Brojanje koraka sjajan je početak. Samo je loše mjesto za stati.

Vrijeme je za sljedeći sloj? Rezerviraj demonstraciju aplikacije YuMuuv ili pročitaj kako zapravo izgleda cjelovita dobrobit osobe.