Kako smanjiti izostanke zbog bolesti na radnom mjestu (10 koraka)
Izostanci zbog bolesti jedan su od najvećih skrivenih troškova svakog poduzeća. U Ujedinjenom Kraljevstvu zaposlenici su 2023. u prosjeku izostajali 7,8 dana godišnje – u usporedbi s 5,8 dana prije pandemije, što je najviša razina u više od deset godina.1 U cijelom EU-u plaćena bolovanja 2014. stajala su oko 138 milijardi € godišnje, otprilike 1 % BDP-a EU-a – i to bez uračunatih prekovremenih sati, privremenih zamjena i posla koji jednostavno ostane neobavljen.2
Dobra je vijest da se znatan dio dana bolovanja može spriječiti. Ovaj vodič objašnjava što uzrokuje izostanke zbog bolesti i donosi 10 praktičnih koraka za njihovo smanjenje u tvojoj tvrtki.
Table of Contents
1. Što uzrokuje izostanke zbog bolesti?
Prema istraživanju organizacije CIPD provedenom u više od 900 organizacija, najčešći su uzroci:1
- Kratkotrajni izostanci: blaže bolesti poput prehlade, gripe i crijevnih viroza.
- Dugotrajni izostanci: teškoće s mentalnim zdravljem, ozljede mišićno-koštanog sustava (problemi s leđima, vratom i zglobovima), akutna zdravstvena stanja i stres.
Neki su od tih uzroka neizbježni. No mnogi su povezani s čimbenicima na koje poslodavac može utjecati: radnim opterećenjem, količinom kretanja tijekom dana, načinom upravljanja zaposlenicima i time osjećaju li da mogu zatražiti pomoć prije nego što problem preraste u višetjedni izostanak s posla.
2. Koliko izostanci zbog bolesti stvarno koštaju
Izravan trošak je naknada za bolovanje. Neizravni troškovi često su veći:
- prekovremeni rad ili privremeno osoblje koje preuzima posao;
- propušteni rokovi i niža kvaliteta usluge;
- dodatni pritisak na kolege, koji može dovesti do više stresa i novih izostanaka;
- prezentizam – rad unatoč bolesti, pri čemu zaposlenici šire zarazu i ne mogu dati sve od sebe.
Zato smanjenje izostanaka nije samo pokazatelj za odjel ljudskih resursa. To je jedan od najizravnijih načina za očuvanje produktivnosti i timskog duha.
3. 10 načina za smanjenje izostanaka zbog bolesti
1. Pravilno prati izostanke
Ne možeš smanjiti ono što ne pratiš. Zabilježi svaki izostanak, njegovo trajanje i razlog, a zatim analiziraj stopu izostanaka, njihovu učestalost i trajanje te moguće obrasce – primjerice ponedjeljkom, oko blagdana ili u razdobljima povećanog opsega posla. Mnogi poslodavci u Ujedinjenom Kraljevstvu upotrebljavaju i Bradfordov faktor, koji veću težinu daje čestim kratkotrajnim izostancima. Brojke koristi kao povod za razgovore podrške, a ne za kažnjavanje zaposlenika.
2. Sastavi jasna i pravedna pravila o izostancima
Pobrini se da svi znaju kako i kada prijaviti bolest, kome se javiti, kada je potrebna liječnička potvrda i kako funkcionira naknada za bolovanje. Jasna pravila uklanjaju nedoumice zaposlenika, a voditeljima omogućuju dosljedno postupanje pri izostancima.
3. Razgovaraj sa zaposlenicima nakon povratka na posao
Kratak, prijateljski razgovor nakon svakog izostanka jedan je od najučinkovitijih alata koji su ti na raspolaganju. Pokazuje zaposlenicima da su nedostajali timu, pomaže voditeljima da rano prepoznaju probleme u pozadini (radno opterećenje, zdravstvene probleme, obveze skrbi za bližnje) i daje zaposlenicima priliku da zatraže podršku.
4. Olakšaj zaposlenicima da ostanu aktivni
Istraživanja povezuju redovitu tjelesnu aktivnost s manjim brojem dana bolovanja. U jednom istraživanju zaposlenici koji su ostvarivali preporučenu razinu intenzivnog vježbanja imali su više od četiri dana bolovanja manje godišnje od onih koji to nisu činili.3 Redovito kretanje pomaže i u sprječavanju problema s leđima i vratom, koji su uzrok mnogih dugotrajnih izostanaka.
Praktični načini uključivanja aktivnosti u radni tjedan obuhvaćaju izazove u broju koraka za tvrtke, sastanke u šetnji i kampanje aktivnog putovanja na posao, poput izazova „Rujan bez automobila”.
5. Podrži mentalno zdravlje i upravljanje stresom
Teškoće s mentalnim zdravljem i stres među vodećim su uzrocima dugotrajnih izostanaka. Postavi realno radno opterećenje, potakni otvoren razgovor o stresu i uputi zaposlenike na dostupnu podršku, poput programa pomoći zaposlenicima. Naš vodič o pomaganju zaposlenicima u upravljanju stresom na poslu objašnjava što učiniti kada netko spomene taj problem. Aktivnosti za dobrobit zaposlenika ne moraju uvijek biti povezane s vježbanjem – dobro funkcioniraju i izazovi za dobrobit bez tjelesnog vježbanja, usmjereni na san, svjesnu prisutnost ili stanke od zaslona.
6. Spriječi probleme s mišićno-koštanim sustavom
Osiguraj ergonomski uređena radna mjesta, potakni redovite stanke od sjedenja i, gdje je potrebno, osposobi zaposlenike za sigurno podizanje tereta. Fizički zahtjevni poslovi traže dodatnu pozornost – pogledaj naš vodič za dobrobit zaposlenika koji ne rade za radnim stolom.
7. Smanji širenje blažih bolesti
Jednostavne mjere čine razliku tijekom sezone prehlade i gripe: dobra higijena ruku, dobro prozračeni prostori, omogućavanje cijepljenja protiv gripe i prihvaćanje ostanka kod kuće (ili rada na daljinu, gdje je to moguće) dok je osoba zarazna. Ovdje je još savjeta za izbjegavanje jesenskih bolesti.
8. Omogući fleksibilnost
Fleksibilno radno vrijeme ili hibridni rad omogućuju zaposlenicima da odu na liječničke preglede, usklade obveze skrbi za bližnje i oporave se od blaže bolesti bez uzimanja cijelog slobodnog dana. To je osobito vrijedno za zaposlene roditelje.
9. Osposobi neposredne voditelje
Voditelji obično prvi saznaju za izostanak i prvi primijete kada se netko suočava s poteškoćama. Pomozi im da razviju vještine i samopouzdanje za vođenje razgovora podrške, pravednu primjenu pravila o izostancima i upućivanje zaposlenika na odgovarajuću pomoć.
10. Gradi kulturu dobrobiti, a ne jednokratnu pogodnost
Sam popust za teretanu rijetko mijenja ponašanje. Učinkovit je dosljedan, cjelogodišnji pristup u kojem zaposlenici doista sudjeluju. Planiraj redovite aktivnosti tijekom godine – naš kalendar izazova za dobrobit dobra je polazna točka – i poveži ih sa širim pristupom angažiranosti zaposlenika. Za širu sliku saznaj zašto je dobrobit strategija, a ne pogodnost.
4. Kako izazovi za dobrobit smanjuju broj dana bolovanja
Besplatne sportske pogodnosti dobar su početak, ali same po sebi ne mijenjaju svakodnevne navike. Izazovi za dobrobit to čine: zaposlenicima daju zajednički cilj, razlog za svakodnevno kretanje i malo prijateljskog natjecanja s kolegama.
YuMuuv se povezuje sa satovima i zdravstvenim aplikacijama koje zaposlenici već koriste, pa u svega nekoliko minuta možeš pokrenuti izazove u koracima, aktivnosti i dobrobiti za cijelu tvrtku – i nagraditi zaposlenike za samu aktivnost. Kako bi provjerio učinak, uz sudjelovanje prati i stopu izostanaka prije i poslije izazova. Naš iskreni vodič za mjerenje povrata ulaganja u program dobrobiti zaposlenika pokazuje kako.
5. Česta pitanja
5.1. Koja je uobičajena stopa izostanaka zbog bolesti?
Ovisi o državi, sektoru i veličini organizacije. U Ujedinjenom Kraljevstvu prosjek je 2023. iznosio 7,8 dana po zaposleniku godišnje.1 Najkorisnije mjerilo je vlastiti trend: uspoređuj podatke iz godine u godinu i među timovima.
5.2. Što je Bradfordov faktor?
Formula koja ističe učestale kratkotrajne izostanke: S² × D, pri čemu je S broj zasebnih razdoblja izostanka, a D ukupan broj dana izostanka u određenom razdoblju, obično 52 tjedna. Deset jednodnevnih izostanaka daje znatno viši rezultat od jednog desetodnevnog izostanka.
5.3. Može li program dobrobiti doista smanjiti broj dana bolovanja?
Može, osobito ako potiče redovito kretanje i podržava mentalno zdravlje. Rezultati ovise o sudjelovanju, stoga odaberi uključive aktivnosti kojima se lako pridružiti i prati izostanke tijekom najmanje 6–12 mjeseci.
5.4. Treba li poticati zaposlenike da dolaze na posao kada su bolesni?
Ne. Rad tijekom bolesti širi zarazu i usporava oporavak. Cilj je da se manje ljudi razboli, a ne da ih manje prijavi bolest.
6. Počni smanjivati izostanke zbog bolesti uz YuMuuv
Tražiš jednostavan način da pokreneš cijeli tim? Rezerviraj demonstraciju i saznaj kako YuMuuv izazovi za dobrobit funkcioniraju u tvrtkama svih veličina.
